HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

LAUREATI

TEA BAŠIĆ ERCEG dobitnica Nagrade hrvatskoga glumišta 2024. godine za kostimografiju predstave Figarov pir W. A. Mozarta u produkciji HNK u Osijeku

Kostim nije samo odjeća – on je dramaturški alat koji govori prije nego lik progovori

Preferiram klasične kostime, tj. one koje možemo opisati kao stilski kostim ili kostim u skladu sa povijesnom epohom, no ne na način da je to egzaktna povijesna replika nego moja interpretacija epohe. Povijesni elementi služe mi kao alat za stvaranje povijesno nadahnutih kostima, ali bez strogih pravila. Tražim siluetu, osjećaj, romantiku tog vremena.

5.1.2026. - Tea Bašić Erceg eminentna je hrvatska kostimografkinjačiji je rad cijenjen i od publike i od struke. Neposredni povod za ovaj razgovor je Nagrada hrvatskoga glumišta za kostimografiju predstave Figarov pir W. A. Mozarta pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića i Vladimira Piskunova, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku. Osim o produkciji opere Figarov pir, s Teom Bašić Erceg razgovarali smo o njenim… više

PIER GIORGIO MORANDI, dirigent (1958., Biella, Italija), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju operu 2024. godine, za Rogoletto Giuseppea Verdija, u produkciji HNK-a u Zagrebu

Glazba mora spajati, a ne dijeliti ljude

7.12.2025. - Maestro Pier Giorgio Morandi dirigent je velikoga međunarodnog iskustva, koji ravna predstavama na najvećim svjetskim opernim pozornicama: od Beča i Milana do New Yorka. Posljednjih godina maestro Morandi djeluje kao šef-dirigent Opere HNK u Zagrebu, gdje je ostvario… više

FRANKO KLISOVIĆ (Šibenik, 1994.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta 2024. godine za ulogu labuda/Đavla u scenskoj kantati Carmina Burana Carla Orffa, u produkciji HNK-a u Splitu za 70. Splitsko ljeto

Kada se režijska ideja spoji s mojom maštom i razigranošću, nastaje bombastičan spoj

6.12.2025. - Kontratenor Franko Klisović jedinstvena je pojava hrvatske operne scene, koji već neko vrijeme gradi i zamjetljivu međunarodnu karijeru na relevantnim pozornicama. Neposredan povod za razgovor s njim je Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu labuda/Đavla u scenskoj… više

KREŠIMIR DOLENČIĆ (Zagreb, 1962.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje u dramskoj predstavi Ekvinocijo u produkciji 75. Dubrovačkih ljetnih igara kao i za Nagrade za najbolje redateljsko ostvarenje za operu Figarov pir HNK-a u Osijeku

Teatar je danas jedna od rijetkih istina

23.9.2025. - Redatelj Krešimir Dolenčić (1962.) nezaobilazno je ime hrvatske i međunarodne kazališne scene. Riječ je o kazališnom umjetniku koji podjednako uspješno djeluje u opernom i dramskom repertoaru, a njegove režije Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i Gotovčeva… više

Pročitajte sve članke

OBLJETNICE

Intervju: ZIJAD GRAČIĆ (Kakanj, 7. ožujka 1959.) – 40 godina umjetničkog djelovanja

Kazalište je moja ljubav i oduvijek me fasciniralo

„Kad se osvrnem, potpisao bih sve projekte u kojima sam radio i na svaku sam glumačku ulogu ponosan. Zadovoljan sam svojim životom i radom, mislim da sam imao sreću radeći u HNK-u i s izvrsnim kolegama i kolegicama, kao i u drugim kazalištima i na festivalima, na filmovima i na radiju. Imam osjećaj zaokružene cjeline. HNK je bio jedan stup, drugi stup je bio Dubrovnik sa svim svojim sadržajima, Dubrovačkim ljetnim igrama i Kazalištem Marina Držića, rad s Lectirumom i ostalim kazalištima i kazališnim skupinama treći, na filmovima, televiziji i na radiju četvrti. Ne žalim ni za čim i mogu sve objektivno komentirati .”

16.7.2024. - Iako ove godine obilježavate veliku glumačku obljetnicu, na kojoj Vam odsrca čestitam, manje je poznato da Vi imate i druge umjetničke talente koje godinama njegujete i koji će u nekom dobrom trenutku možda ugledati svjetlo dana i objaviti se javnosti. Da, često sam se primao olovke i crtao meni zanimljive stvari i objekte u sredinama u kojima sam se nalazio. To me smirivalo i koncentriralo na nadolazeće aktivnosti. Osobito mi je inspirativan bio… više

RATKO GLAVINA (Split, 1. prosinca 1941.) – 70 godina na hrvatskim kazališnim daskama i pred kamerama

Nikada nije išao linijom manjeg umjetničkog otpora

30.7.2024. - „Po najužoj struci i od malih nogu, on je glumac, i to kazališni, čak i nasljedno zaražen glumom, što se uopće ne bi dalo pogoditi na prvi ni na drugi pogled, budući da gospodin Ratko Glavina izgleda kao normalan građanin. Onaj tko ga ne zna, pomislio bi, onako… više

Intervju: PERO JURIČIĆ (Seoce, 19. srpnja 1945.) – 50 godina umjetničkog djelovanja

Kako god glumili, jedino istina dopire do publike

24.4.2024. - Slavonac Pero Juričić sredinom srpnja proslavit će 79. rođendan, koji na neki način protječe u svjetlu velike obljetnice: punih 50 godina vjernosti glumi – kako kazališnoj, tako i filmskoj i televizijskoj. S obzirom na to da nije u mirovini (što ga drži vitalnim,… više

Intervju: ARETA ĆURKOVIĆ (Đakovo, 6. ožujka 1973.) – 30 godina umjetničkog djelovanja na sceni i filmu

Uvijek sam nastojala na sceni biti ogoljena i iskrena

Autorica naslovne fotografije: Marina Vojnović Buljubašić 14.4.2024. - Glumica, lutkarica, prvakinja Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića – Areta Ćurković, prije dvije je godine, u sklopu 27. lutkarskog proljeća, u Vukovaru primila nagradu za životno djelo – Povelju Zvonko… više

Pročitajte sve članke

SJEĆANJA

KSENIJA GREGURIĆ (8. svibnja 1959. – Zagreb, 19. kolovoza 2025.)

Neumorna vila lutkarica

Ksenija Gregurić od mladosti je bila vezana uz kazalište, a sa suprugom Sašom Gregurićem, od 1987. razvijala je Lutkarsku scenu Ivana Brlić-Mažuranić – poznatu destinaciju Novog Zagreba, ali i drugih hrvatskih gradova.

27.1.2026. - Umrla je Ksenija Gregurić, neumorna vila lutkarica, srce Lutkarske scene Ivana Brlić-Mažuranić, glumica, od 1988. članica Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Od mladosti je bila vezana uz kazalište, a s osnivačem, suprugom Sašom Gregurićem, od 1987. – kad je osnovana Scena Ivana Brlić-Mažuranić, razvijala je malu privatnu umjetničku organizaciju, poznatu lutkarsku destinaciju Novog Zagreba, ali i drugih hrvatskih gradova. Nije to uvijek… više

MARIJA PARO (Baošić, Boka kotorska, 13. ožujka 1936. – Zagreb, 22. siječnja 2026.)

Repertoarna glumica trajne pouzdanosti i tihog kazališnog kontinuiteta

22.1.2026. - Danas je u Zagrebu preminula Marija Paro, rođena Aljinović, istaknuta kazališna, filmska i televizijska glumica čiji je umjetnički put obilježio više od četiri desetljeća na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Pripadala je onoj generaciji glumaca… više

JASMINA BOŽINOVSKA ŽIVALJ (Zagreb, 18. prosinca 1957. – Zagreb, 23. lipnja 2025.)

Urednica s instinktom za trajne televizijske priče

12.1.2026. - Jasmina Božinovska Živalj, redateljica i urednica, preminula je u Zagrebu u 68. godini nakon kratke i teške bolesti, nedugo poslije umirovljenja i četiri desetljeća rada na HRT-u. Na RTZ došla je 1984. godine neposredno po završetku Studija kazališne i TV režije… više

Pročitajte sve članke

FELJTON

24. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 5/5

Niz uloga u antologijskim filmovima hrvatske kinematografije

August Cilić između 1944. i 1961. odigrao je uglavnom komične uloge i u nizu filmova: nakon nijemih filmova, glumi u prvome zvučnome filmu Lisinski (1944.), u dugometražnome igranome filmu Ciguli Miguli Branka Marjanovića iz 1952., Kameni horizonti iz 1953., Svoga tela gospodar Fedora Hanžekovića iz 1957., u igranome filmu Cesta duga godinu dana Giuseppea De Santisa iz 1959. i drugim.

30.12.2025. - Između 1917. i 1925. bavi se i filmskom umjetnošću, glumi u filmu Matija Gubec, hrvatskom igranom filmu iz 1917. redatelja Aleksandra Biničkog, koji je snimljen prema scenariju Marije Jurić Zagorke i Augusta Šenoe, a glumili su: Ivo Badalić, Ignjat Borstnik, Josip Pavić, Borivoj Rasković (Matija Gubec), Franja Sotosek, Nina Vavra, dok je direktor fotografije bio Josip Halla. Cilić je dobio ulogu i u romantičnoj filmskoj komediji Dvije sirote/Dvije… više

23. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 4/5

Cilićevska specifičnost kao glumački kodeks

22.12.2025. - Ipak se tri autora izdvajaju kao najzaslužnija za Cilićevu tako veliku popularnost. To su Molière sa svojim Argonom i Harpagonom, koje su uloge, kako bilježe kazališni povjesničari, njegova najzrelija, vrhunska ostvarenja. Književnik Ervin Šinko je u kazališnoj… više

22. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 3/5

Proslava 40 godina umjetničkog rada Senečićevom komedijom

21.12.2025. - Igra stalno i dalje, npr. u Horvatovoj komediji Prst pred nosom, a sa Senečićevom komedijom Logaritmi i ljubav slavi 1953. godine 40 godina umjetničkoga rada. Bruno Begović ga je tom prigodom intervjuirao. „Smatral sam ti navek, da je teatar najefikasnija umetnost… više

21. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 2/5

Vrhunci glumačkog umijeća u djelima Senečića, Shakespearea i Molièrea

20.12.2025. - Nakon nekoliko gostovanja i uskak(iv)anja u kazališne haenkaovske uloge, Cilić igra ujesen 1924. Argana u Umišljenom bolesniku, kojom je ulogom probio sebi put do prve hrvatske scene, tako da u stalni angažman Hrvatskoga narodnog kazališta stupa u ožujku 1925.… više

Pročitajte sve članke

TEME

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 10.

Zašto nam treba balet?

Balet je jedan od temelja kulturne zrelosti jednog društva. On pokazuje da smo sposobni cijeniti rad koji se ne može monetizirati, da poštujemo tijela koja stvaraju umjetnost bez sigurnosti dugoga radnog vijeka, da razumijemo vrijednost tradicije i da vjerujemo u ljepotu koja nije površna, nego proizlazi iz karaktera. Ljepota je vidljiva posljedica. Najvažnije su predanost, disciplina, istina tijela i kolektiv koji stoji iza nje.

30.11.2025. - Balet je često prva umjetnost koja se povezuje s riječju – ljepota. Taj je refleks razumljiv: publika vidi sklad, lakoću, pokret koji prkosi težini tijela. No ljepota, iako vidljiva, nije najvažnija. Ljepota je tek površinski sloj nečega mnogo dubljeg, sloja koji se otkriva tek kad se shvati što sve stoji iza nje. Ako postoji razlog zašto balet i dalje opstaje u javnom životu, onda taj razlog ne leži u estetici, nego u vrijednostima koje ta… više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 9.

Kazalište kao sustav: Interni odnosi, hijerarhije, organizacija rada i prostor za umjetničku autonomiju

29.11.2025. - Kazalište se često zamišlja kao prostor slobode, mjesto gdje umjetnost prevladava svakodnevne brige, a kreativnost određuje ritam života. No onaj tko jednom zaviri iza zastora brzo shvati da kazalište funkcionira daleko više kao institucija nego kao boemski laboratorij.… više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 8.

Tko vodi balet: Analiza struktura odlučivanja i vođenja baletnih institucija

28.11.2025. - U hrvatskim nacionalnim kazalištima baletni ansambl postoji kao cjelina koja funkcionira na sceni, ali iza te scenske homogennosti krije se vrlo složen sustav upravljanja. Publika obično vidi ravnatelja baleta kao ključnu osobu koja vodi ansambl, postavlja repertoar… više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 7.

Koliko vrijedi balet: značajni pomaci u uvjetima rada

27.11.2025. - Kada baletni umjetnik skoči uvis i na trenutak se učini da je nadvladao gravitaciju, publika vidi čaroliju, ali ne i cijenu te čarolije. Elegancija je, međutim, samo završni sloj dugogodišnjeg sustava rada, discipline i fizičkog trošenja. U podlozi svakog pokreta… više

Pročitajte sve članke

NOVOSTI

Predstavljena nova vizija HNK-a Split: Otvorenost prema svijetu, snaga mediteranskog temperamenta i vjera u umjetnost

Nova uprava kompletirana je s v.d. ravnateljima triju umjetničkih cjelina: Mirnom Sporiš Miani (Balet), Sinišom Popovićem (Drama) i Franom Igorom Barovićem (Opera). Tim je pojačan višom savjetnicom za operu, dramu i balet Jelenom Bosančić, glavnim producentom Ivanom Vatavukom te v.d. poslovnog ravnatelja Franom Galzinom.

7.1.2026. - Hrvatsko narodno kazalište Split danas je predstavilo novu Upravu na čelu s vršiteljem dužnosti intendanta Božom Župićem, istodobno otkrivajući ambiciozni umjetnički program za 2026. godinu. Iako je novi tim, oformljen u kratkom roku, pred sebe stavio izazov uspostavljanja kontinuiteta i rješavanja nagomilanih problema, javnosti je prezentiran cjelovit i dramaturški promišljen plan koji snažno naglašava povratak klasičnom, "željeznom" repertoaru,… više

Nagrade i obrazloženja 14. Bobijevih dana smijeha, 6. – 29. studenoga 2025.

Razigrani svjetovi kazališne komedije

1.1.2026. - Žiri Bobijevih dana smijeha dodjeljuje nagradu Bobi za najbolju predstavu u cjelini predstavi MUKE PO IVEKU autora teksta Nina Škrabe, hrvatske verzije poznatoga engleskoga hita Run for Your Wife Raya Cooneya iz 1983. godine (kostimi: Josip Đerek, scenografija: Enes… više

Predstavljanje romana Dolinar autora Marka Gregura

U srijedu, 26. studenog 2025. u 19 sati u Knjižari Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) održat će se promocija romana Dolinar autora Marka Gregura. U sklopu promocije govorit će autor djela i uredink i direktor Frakture Seid Serdarević. O knjizi: Bio je svjetski prvak u… više

Pročitajte sve članke